|
Znamenitosti Opatija :
posjetite i istražite ljepote Opatije
Umjetnički paviljon |
 |
Umjetnički paviljon "Juraj
Matija Šporer" - Izložbeni prostor koji je dobio
ime po lijecniku dr. Juraju Matiji Sporeru,
(1859. godine predlagao je osnivanje Drustva za izgradnju Opatije kao
morskog kupalista i prirodnog ljecilista). |
|
|
Crkva Marijina Navještenja |
 |
Crkva Marijina Navještenja - Za
neoromaničko trobrodno zdanje s
izdaleka uočljivom zelenom kupolom kamen-temeljac položio je Franjo
Nagl, tršćanski biskup, već 1906., ali je i ovdje odlazak Austrije
odgodio dovršavanje gradnje po projektima Karla Seidla. Za samog rata u
jedva natkrivenoj konstrukciji držane su mule, na koje se čitav teret u
jednom času i urušio. Talijani su nastavili gradnju kamenom dopremljenim
iz Kastva Novom cestom (“Gornja cesta” probijena 1908., asfaltirana tek
1930-ih), dok su za unutrašnju dekoraciju iskorišteni donirani vitraji i
slike Slovenca Kralja. |
|
|
Hrvatska ulica slavnih |
 |
Hrvatska ulica slavnih
- U Opatiji na šetalištu Slatina je postavljeno prvih osam zvijezda.
Opatija je prihvatila i realizirala ideju da se na poznatom šetalištu
Slatina naprave zvijezde poznatih. Dr. Amir Muzur, gradonačelnik
Opatije, ipak je prihvatio i potpisao ugovor u kojem podržava da se te
zvijezde naprave. 18. ožujka otkrivene su zvijezde poznatih. Jedan od
njih bio je pjesnik Dragutin Tadijanović, koji je također imao svoju
zvijezdu. Zvijezde su dobili: Ivo Robić, Janica Kostelić, Dražen
Petrović, Krešimir Ćosić, Oliver Dragojević, Miroslav Krleža, Dragutin
Tadijanović, Miroslav Radman i Nikola Tesla. |
|
|
Djevojka s galebom |
 |
Djevojka s galebom -
Na rtu pred nekadašnjim grobljem jedna kamena djevojka pruža ruku
galebu. To je, međutim, nova skulptura, djelo kipara Cara, postavljena
ovamo 1956. i pretvorena u jedan od simbola Opatije. Na njenom mjestu
stajao je do tada, dakle, dok ga nije srušilo nevrijeme, kip "Madonne
del Mare" autora Rathauskog iz Graza (njegova
je i fontana "Helios i Selene" u parku između crkve Sv. Jakova i
hotela Imperial). "Madonna" je postavljena da bdije nad dušom
grofa Arthura Kesselstadta, nestalog nedaleko tog rta u preduskršnjim
valovima 1891. |
|
|
Imperial
Hotel |
 |
Hotel Imperial je drugi opatijski
hotel po
redoslijedu gradnje. Čim se pokazalo da Kvarner neće moći ugostiti sve
brojnije posjetitelje, Južne su željeznice pristupile podizanju novog
hotela, otvorenog već 1885. i nazvanog po prestolonasljednici
Kronprinzessin Stephanie (koja se s mužem i pojavila na otvorenju).
Arhitekt Wilhelm i ovdje je ponudio gostima sav onodobni luksuz, od
centralnog grijanja do bazena i, kasnije, kinematografa koji su
hodnicima bili povezani sa središnjicom hotela.
|
|
|
Spomenik Fridrichu Juliusu Schulleru |
 |
Spomenik Friedrichu Juliusu Schulleru -
Generalni direktor Društva južnih
željeznica čijim je kapitalom kupio "Villu
Angiolinu", sagradio Hotel
Kvarner, njegove depandanse, druge hotele i odmarališta. Smatra se
predhodnikom izgradnje Opatije u moderno turističko središte. |
|
|
Kvarner
Hotel
|
 |
Hotel Kvarner
je prvi hotel u Opatiji, a najvjerojatnije i na istočnoj obali Jadrana.
Podignut je na mjestu ranijih vinograda obitelji Tomašić 1884., za samo
deset mjeseci gradnje. Iza čitave inicijative i investicije stoji
Društvo južnih željeznica i njegov ravnatelj, Friedrich Julius Schüler,
dok kao izvoditelji radova fungiraju inženjeri Wilhelm i Meese. Sjeverni
dio u početku je udomljavao tople kupke (Warmbäder), povezane s hotelom
natkrivenim hodnikom (Wandelbahn). Pred hotelom, do same obale mora,
stajala je terasa "Najelegantnije
kavane na svijetu" kasnije
povučena s obalnog puta. |
|
|
Lungomare |
 |
Lungomare (Obalni put)
- Građen u etapama, ovaj put
se proteže od Preluka do Lovrana u ukupnoj duljini od oko 12 kilometara.
Inicijator akcije bilo je Društvo za uljepšavanje , a voditelji radova
imali su velikih problema s otkupom zemljišta i bezbrojni su sporovi
riješeni tek autoritetom kotarskog kapetana Jettmara. Prva, sjeverna,
etapa puta (Volosko- Slatina) okončana je 1889., godine kada Opatija
postaje i službeno Lječilištem (dio od Dražice do luke dovršen je,
recimo, 1888.), a najjužniji dio (koji je Opatiju spojio sa šetalištem
Lovrana) tek oko 1911., angažmanom liječnika Juliusa Hortenaua. |
|
|
Madonna |
 |
Madonna -
Na rtu pred nekadašnjim
grobljem jedna kamena djevojka pruža ruku galebu. To je, međutim, nova
skulptura, djelo kipara Cara, postavljena ovamo 1956. i pretvorena u
jedan od simbola Opatije. Na njenom mjestu stajao je do tada, dakle, dok
ga nije srušilo nevrijeme, kip "Madonne
del Mare" autora Rathauskog iz
Graza (njegova je i fontana "Helios
i Selene" u parku između crkve
Sv. Jakova i hotela Imperial). "Madonna" je postavljena da bdije nad
dušom
grofa Arthura Kesselstadta, nestalog nedaleko tog rta u preduskršnjim
valovima 1891. |
|
|
Park
Angiolina |
 |
Park
Angiolina - Villa Angiolina
-
U povijesnim dokumentima nalazimo podatke o nastajanju parka u
razdoblju od 1845. do 1860. godine, u okolini Ville "Angioline"
koja je bila vlasništvo Iginia Scarpe, velikog ljubitelja prirode. U
tom dijelu nalaze se mnoge biljke koje su prenesene sa Dalekog Istoka,
Južne Amerike, Australije i drugih krajeva svijeta. Središnji opatijski
park je hortikulturni spomenik površine 3.64 ha. U njemu je zasađeno oko
150 biljnih vrsta. Veliki broj njih potječe iz dalekih krajeva svijeta i
nisu tipične za ovo podneblje. |
|
|
Crkva Sv.Jakova |
 |
Crkva Sv. Jakova - Podignuta najvjerojatnije 1420-ih, kao kolonija benediktinaca
prebjeglih iz furlanskog samostana Sv. Danas je sačuvala vrlo malo od
svog izvornog izgleda: 1506. opat Šimun izgradio je ili pregradio crkvu,
kako govori natpis nad portalom; krajem XVIII. Stoljeća temeljito je
renovirana, a 1930-ih bitno proširena. Od atrakcija, čuva repliku jednog
Meštrovićevog reljefa. U XIX. St. Ovdje je bila udomljena i prva
opatijska škola. Zgrada je prelazila iz ruke u ruku čitavog niza
crkvenih redova, od benediktinaca i augustinaca do pavlina i isusovaca. |
|
|
Ljetna pozornica |
 |
Ljetna pozornica
- Ovdje, gdje se danas prikazuju filmovi, trebala je, prema planovim
Austrijanaca, stajati ogromna “lječilišna palača” (Kurpalast) s
dvoranama za ples i koncerte, bazenom s umjetnim valovima, trgovinama i
kavanama. Projekt je propao izbijanjem Prvog svjetskog rata, a novi
gospodari Talijani iskoristili su nasuti teren, koji počiva na
stupovima, za plažu (današnje Lido).
Pedesetih godina našeg stoljeća bina je reanimirana, a opere je,
primjereno novom dobu, postupno potisnuo film. |
|
|
Villa
Amalia |
 |
Villa Amalia
- Izgrađena 1890. kao depandansa šest
godina starijeg hotela Kvarner, neposredno iza zgrada hladnih kupki
(Kaltbäder) na čijem će mjestu sve do požara 1989. stajati secesijsko
drveno kupalište Jadran, villa Amalia bila je namijenjena
najprobirljivijim gostima koji se žele distancirati od ostale hotelske
klijentele. I doista, ovdje će gostovati rumunjski kraljevski par Karol i
Elizabeta (alias Carmen Sylva), utemeljitelji šumskog šetalista, potom
1894., za susreta Franje Josipa I. i Vilima II., njemačka carska
obitelj. |
|
|
|
|
